FOTO / Selo o kojem bruji Crna Gora: Vjerska sekta, izolirana zajednica stranaca ili "duhovna djeca"

Na dijelu prostora sela Dragalj na sjeverozapadu općine Kotor, kako pišu Vijesti, ne postoji nikakva „izolirana zajednica“ niti „vjerska sekta“, već nezakonito izgrađeno naselje koje čini dvadesetak, uglavnom manjih privatnih kuća ili vikendica, za koje je u većini slučajeva pokrenut postupak legalizacije, tvrde starosjedioci i novi stanovnici.

Vlasnici tih objekata su strani državljani koji imaju zakonit boravak u Crnoj Gori, a dolaze iz Rusije, Srbije, Bosne i Hercegovine, ali i iz SAD-a, Švicarske, Austrije i Kanade. Među vlasnicima su i državljani Crne Gore iz Podgorice, Kotora, Tivta, Budve, Risna… koji su bliski Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Oko naselja u borovoj šumi i iza nje, na kilometar od regionalne ceste Risan – Nikšić i oko šest kilometara od nikada dovršene austrougarske tvrđave Dvrsnik u Krivošijama, nema ograde, videonadzora ili bilo čega sličnoga što bi ukazivalo na neku „izoliranu zajednicu“ koja se želi odvojiti od ostatka društva i kontrolirati pristup drugih ljudi. Naselju nedostaje i osnovna infrastruktura, osim nekoliko uskih oštećenih asfaltnih puteva, većinom nastalih na trasama makadamskih cesta koje je prije više od jednog stoljeća probijala i gradila Austro-Ugarska.

U to se uvjerio i novinar „Vijesti“ koji je obišao naselje i razgovarao s nekoliko stanovnika Dragalja – starosjedioca, ali i onih koji su u posljednjih desetak godina kupovali zemlju i gradili vikendice.

U samom naselju, koje je ovih dana bilo u središtu pozornosti crnogorske javnosti nakon što je zastupnik Socijaldemokrata i dužnosnik Europskog saveza Branislav Nenezić u parlamentu i na društvenoj mreži X objavio da je riječ o „izoliranoj zajednici“ stranih državljana kojima bi se, po njemu, trebale pozabaviti policija i sigurnosne službe, u hladno, maglovito jutro kada su „Vijesti“ bile na terenu nije bilo nikoga od žitelja izvan kuća s kim bi se moglo razgovarati.

"Dragaljska priča"

Naselje je nastalo nakon što je grupa ljudi posredstvom lokalnog svećenika prije nekoliko godina od jednog mještanina kupila nešto više od 200.000 kvadrata zemljišta i na tim parcelama podigla sebi vikendice ili manje kuće u kojima stalno žive.

U „centru“ naselja nalazi se privremeni objekt – drvena crkva posvećena Svetom Serafimu Sarovskom, jednom od najvećih ruskih svetaca koji se poštuje i u ostatku pravoslavnog svijeta – do koje se dolazi makadamom, a koja je navodno podignuta na inicijativu kupaca zemljišta i vlasnika vikendica i kuća. Isti je mještanin darovao Mitropoliji crnogorsko-primorskoj parcelu na kojoj se nalazi drvena crkva, slična onima koje se grade po sibirskim tajgama, te privremeni drveni objekt duhovnog centra nazvanog „Dragaljska priča“.

„Ljudi koji su ovdje kupili zemlju uglavnom su zaista iskreni vjernici, duboko vezani uz pravoslavnu crkvu. Oni su tzv. ‘duhovna djeca’ koja su se prethodno okupljala oko oca Benedikta, bivšeg igumana manastira Svetog Arhanđela Mihaila na Prevlaci kod Tivta. U vrijeme korone, oni su zajedno s Benediktom izlazili iz gradova i okupljali se u netaknutoj prirodi na Krivošijama, imali duhovne vježbe i međusobno promovirali ideju povratka prirodi i zdravom životu. Poželjeli su tu kupiti zemlju i izgraditi si domove, svaki prema svojim materijalnim mogućnostima“, rekao je za „Vijesti“ sugovornik iz Kotora.

Nije želio da mu se ime navodi u medijima jer je i sam neko vrijeme nelegalno podigao svoju seosku kućicu na Dragalju.

Da u ovom naselju sada žive uglavnom ljudi bliski Srpskoj pravoslavnoj crkvi, indirektno upućuje i veliki drveni križ na ulazu u naselje.

Kako starosjedioci na Krivošijama imaju ogromna imanja od nekoliko desetaka ili stotina tisuća kvadrata površine i najčešće nisu spremni „rasparčavati“ ih i prodavati kao manje cjeline, rekao je sugovornik „Vijesti“, tako su i ovi ljudi uz posredovanje i podršku igumana Benedikta, od mještanina B. S. prije nekoliko godina zajedno kupili oko 200.000 kvadrata zemljišta po cijeni od nekoliko eura po kvadratu, dok se cijena zemlje u Krivošijama koja je tada bila neurbanizirana kretala u prosjeku oko pet eura po kvadratu.

„Oni su, dakle, samo iskoristili priliku koju su prije njih iskoristili i brojni drugi domaći ljudi iz Crne Gore – da u Krivošijama kupe zemlju i postupno grade manje vikendice ili kuće, s očekivanjem da će ih jednog dana, kada se usvoji prostorno-planska dokumentacija za ovo područje općine Kotor, uspjeti legalizirati“, kaže povremeni stanovnik Dragalja koji je prije nekoliko godina napravio vikendicu od 24 kvadrata i sada uzgaja domaće povrće i bavi se pčelarstvom.

Ističe da se stanovnici okupljaju oko Duhovnog centra koji ima i manji objekt u kojem njegovi aktivisti prodaju med i druge pčelinje proizvode, ljekovito bilje…

„Vijesti“ prilikom posjeta naselju nisu zatekle Benedikta, a jedna od aktivistkinja Duhovnog centra rekla je da je svećenik „poslom otišao u Podgoricu“.